BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Carski doček u prestonom gradu: Navijači, upoznajte Moskvu do najsitnijih detalja!

Carski doček u prestonom gradu: Navijači, upoznajte Moskvu do najsitnijih detalja!
01.06.2018. god.


Stadion Lužnjiki i Arena Otkritije su glavna odredišta ljubitelja fudbala koji dođu u Moskvu na Svetsko prvenstvo. Pretpostavljamo, međutim, da će mnogi gosti poželeti da istraže veličanstvenu rusku prestonicu izvan relacije „hotel-stadion-hotel“, a Russia beyond želi da vam pomogne savetima i skrene pažnju na ono što možete videti i uraditi u Moskvi.

Svaki gost glavnog grada Rusije će moći da se provede u Moskvi po svom ukusu. U „zlatoglavoj“ prestonici zaista postoji sve što ljude uglavnom zanima. Ima restorana, pozorišta, tržnih i zabavnih centara... Jednostavnije bi bilo reći čega nema. Čak i neprekidna užurbanost i ritam ovoga grada vremenom počinje da se dopada gostima.

Istorija

 

Spomenik osnivaču Moskve Juriju Dolgorukom

Zvanično se smatra da je grad osnovan 1147. godine, ali su ljudi na ovoj teritoriji živeli i pre toga. Tada je Rusija bila podeljena na zasebne kneževine koje su se međusobno borile za uticaj, a Moskva je bila deo Vladimirsko-suzdaljske Rusije. Sredinom 13. veka Moskva je postala centar zasebne kneževine. Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju brzo je napredovala i nezadrživo se širila, da bi već početkom 14. veka počela da dominira među ruskim gradovima. Tada je Rusija bila pod tatarsko-mongolskim jarmom. Najpre su moskovski vladari dobili od tatarskog kana status velikih knezova, a zatim se u Moskvu iz grada Vladimira preselio i mitropolit, tako da je grad postao i verski centar ruskih zemalja.

Moskva je bila glavni grad sve do 1712. godine kada je Petar I preneo carski dvor u Sankt Peterburg (namenski podignut sa ciljem da bude prestonica imperije). Napoleon je ušao u Moskvu 1812. godine. Tada je izbio veliki požar posle koga se grad dugo oporavljao. Krajem 19. veka u Moskvi je već bilo preko milion stanovnika. Ona je posle Oktobarske revolucije postala glavni grad Sovjetske Rusije, a zatim i SSSR-a. U Velikom otadžbinskom ratu grad se herojski branio i izbegao ozbiljnija razaranja.

U sovjetsko doba Moskva se razvila u veliki industrijski, politički i kulturni centar zemlje. Ovde su 1980. godine održane olimpijske igre.

Danas je Moskva moderni megapolis u kome živi 12,5 miliona ljudi (prema drugim izvorima 14 miliona). Među gradovima koji u celini pripadaju teritoriji Evrope ruska prestonica ima najviše stanovnika. Ona je jedna od 10 najnaseljenijih megapolisa na svetu, a po površini je na šestom mestu.

Kako stići?

 

Živopisni most u Moskvi

U Moskvi i prigradskim naseljima nalaze se četiri međunarodna aerodroma. To su Šeremetjevo, Domodedovo, Vnukovo i Žukovski. Avioni koji direktno lete iz Beograda sleću na Šeremetjevo. Aerodromi su od centra grada udaljeni 30-40 kilometara. Svi osim Žukovskog su povezani sa gradom brzim električnim vozovima („Aэroэkspress“). Polazne stanice se nalaze u zgradama aerodroma. Na istom mestu su i kase i terminali za prodaju karata. Karta košta oko 7 evra ako je kupite na aerodromu i 6 evra ako kupujete pomoću onlajn servisa na sajtu. Vozovi iz Šeremetjeva saobraćaju do Beloruske stanice (Belorusskiй vokzal), iz Domodedova do Pavelecke (Paveleckiй vokzal), a iz Vnukova do Kijevske (Kievskiй vokzal).

Moskva ima devet železničkih stanica sa kojih prigradski i međugradski vozovi saobraćaju u deset pravaca. Prednost vozova je u tome što se železničke stanice nalaze u centralnom delu grada i odmah pored njih su istoimene stanice metroa kojima se brzo može stići u svaki deo Moskve.

Što se tiče taksija od aerodroma do grada i kroz Moskvu 
najbolje je kretati se koristeći usluge Gettaxi i Uber ili najpopularnijeg u Rusiji prevoznika Yandex Taxi. Sa njihovim aplikacijama u pametnom telefonu možete naručiti taksi po pristupačnim cenama (od aerodroma do grada vožnja u proseku košta od 10 do 20 evra, a kroz grad 8 do 15 evra). Ukoliko koristite  usluge taksista koji čekaju klijente na izlazu iz aerodroma i železničkih stanica, očekujte drastično veće cene!

Beli trg kod stanice metroa „Beloruska“ u Moskvi

Gde odsesti?

Izbor hotela u prestonici je prilično veliki: od luksuznih apartmana do hostela. Sada je popularna varijanta izdavanje stanova navijačima. Cene se u zavisnosti od uslova kreću od 13 do 150 i više evra za noćenje. Za traženje varijante koja vam odgovara možete koristiti servise Booking.com i Airbnb.com.
Gradski prevoz

U Moskvi je gradski prevoz vrlo dobro razvijen. Smatra se da Moskovljani za kretanje po gradu najviše koriste metro. Po dužini pruga to je šesti metro u svetu. Sastoji se od 14 podzemnih linija, jedne monopruge i linije lakog metroa. U Moskovskom metrou ima ukupno 215 stanica koje su u funkciji. Na ulicama su ulazi u stanice metroa označeni crvenim slovom „M“.

Postoji i Moskovski centralni kružni put (Moskovskoe centralьnoe kolьco, MCK), otvoren 2016. godine. To je gradski električni voz čije stanice omogućavaju presedanje u metro. Za ovaj prevoz važi ista karta kao i za metro.

Jedno putovanje košta 55 rubalja, tj. oko 0,8 evra. Plaća se samo ulazak u metro posle čega možete neograničeno boraviti u njemu i koristiti različite linije. MCK, tramvaji, trolejbusi i autobusi plaćaju se zasebno, ali i u ovim vrstama prevoza važe iste karte kao i za metro. Za prigradske vozove se kupuju posebne karte. Karte se mogu kupiti na kasama ili terminalima pored ulaza u stanicu, a za tramvaj, autobus i trolejbus kod vozača. Postoji način da na internetu dobijete automatski ucrtanu željenu maršrutu u moskovskom gradskom prevozu, kao i i trajanje putovanja. To su servisi Jandeks: 
https://metro.yandex.ru/moscow i https://yandex.com/maps/213/moscow/, gde u levom gornjem uglu treba izabrati opciju Routes.

Šta treba videti?

 

Kremaljska zvezda i Crveni trg

Kremlj je i srce Moskve i njen zaštitni znak. To je tvrđava na Borovickom brdu na obali reke Moskve. Na tom mestu je grad i ponikao. Sadašnji Kremlj od crvene cigle podignut je za vreme Ivana III krajem 15. veka. Gradili su ga majstori iz Italije i zato je u njegovoj arhitekturi primetan italijanski uticaj. Pre toga je najpre bio od drveta, a zatim od belog kamena. Kremlj ima 20 kula. Svaka kula je jedinstvena, ne postoje dve iste. Unutar Kremlja su stari hramovi sa zvonicima, dvorci, muzej-riznica Oružejna palata, muzej Dijamantski fond Ruske Federacije kao i čuveni Car-top i čuveno Car-zvono. U Kremlju se nalaze zvanična radna i svečana rezidencija predsednika Ruske Federacije.

Ispred istočnog zida Kremlja nalazi se Crveni trg. To je takođe mesto koje obavezno poseti svaki turista. Na trgu i oko njega su Istorijski muzej, Državna robna kuća GUM (istorijski tržni centar sa najskupljim prodavnicama i neobičnom „retro“ atmosferom), Spaska kula sa zidnim satom, Lenjinov mauzolej, i naravno, 
Hram Vasilija Blaženog.

Blizu Kremlja i Crvenog trga su Boljšoj teatar, Mali teatar, Aleksandrovski vrt i Večni oganj, kao i hotel „Moskva“ i trg Manjež.

Veličanstveni Hram Hrista Spasitelja udaljen je samo jedan kilometar od zidina Kremlja. To je glavni hram Ruske pravoslavne crkve. Sadašnje zdanje hrama je podignuto tokom 1990-ih i verna je kopija hrama srušenog 1931. godine. I spolja i iznutra ovaj monumentalni hram ostavlja na posetioca neponovljiv utisak.

Crkva Sv. Vasilija Blaženog na Crvenom trgu

U istoj ulici se nalazi Muzej likovnih umetnosti „A. S. Puškin“, jedan od najvećih ruskih muzeja inostranog slikarstva. Njegove kolekcije sadrže oko 700.000 dela iz različitih epoha, počev od drevnih civilizacija pa sve do početka 21. veka.

Tokom svoje istorije Moskva se širila i obuhvatala okolne teritorije. Mnoga moskovska plemićka imanja koja su nekada bila izvan grada danas se nalaze u gradu. Savetujemo vam da posetite 
Kuskovo (metro „Novogirejevo“), Kolomensko (metro „Kolomenska“) i Caricino (metro „Caricino“). Ovo poslednje ima muzičku fontanu sa vrlo efektnim osvetljenjem koju treba videti u večernjim satima.

Nezaobilazni simbol Moskve su Staljinovi neboderi sagrađeni sredinom 20. veka. Arhitekte su prilikom projektovanja bile nadahnute kremaljskim kulama. U gradu ima ukupno 7 takvih nebodera (zovu se još i „Staljinove sestre“). Savetujemo vam da odete do najvećeg među njima. To je Glavno zdanje Moskovkog državnog univerziteta „Lomonosov“ na Vorobjovim Gorama (najbliža stanica metroa je „Univerzitet“). Tamo se možete prošetati među prelepim drvoredima na teritoriji univerziteta, i ujedno svratiti do vidikovca izdignutog 80 metara iznad reke i uživati u panorami Moskve.

Moskvu možete videti i iz ptičije prspektive u poslovnom centru „Moskva-Siti“ (svojevrsni „moskovski Menhetn“), gde se nalazi 
Kula „Federacija“ – najviša zgrada u Evropi. Adresa: Stanica metroa „Vыstavočnaя“, Presnjenski kej, 12.

Panorama noćne Moskve s jedne od kula biznis centra „Moskva Siti“

Čuvena pešačka zona Arbat je istorijsko mesto za koje su vezana imena mnogih istaknutih Rusa. To je ulica u kojoj je živeo Aleksandar Puškin i u kojoj je prvi put svoj roman „Vaskrsenje“ čitao Lav Tolstoj. U njoj ima mnogo malih restorana i prodavnica suvenira, i mnogo uličnih umetnika i muzičara. To je jedna od omiljenih destinacija svih turista koji posećuju Moskvu. Na Arbat možete stići metroom do stanice Arbatska ili Smolenska.

Na obali reke suprotnoj od Kremlja nalazi se rejon Zamoskvorečje gde je smeštena čuvena Tretjakovska galerija, riznica neprocenjivih remek-dela ruskog slikarstva. Najbliža stanica metroa je Tretjakovska.

Tu je i Muzej kosmonautike. U njemu možete videti letelice koje su bile u kosmosu, prave skafandere i uzorke hrane koju kosmonauti jedu u svemiru (stanica metroa „VDNH“).

Muzej „Bunker-42“
 će vas preneti u epohu Hladnog rata. Na dubini od 65 metara smeštena je ekspozicija posvećena dobu kada je svet bio na ivici nuklearnog rata. Makete prve sovjetske atomske bombe, raketa i aviona čekaju posetioce ovog neobičnog muzeja.

Pored glavnog Kremlja u centru grada, Moskva ima još jedan – Izmajlovski kremlj (stanica metroa „Partizanska“). To je čitava četvrt sagrađena tokom 1990-ih u stilu stare ruske arhitekture. Tu se žiteljima i gostima Moskve nude mnogobrojne i raznovrsne zabave. Na primer, 
Muzej votke. Pored ovog kompleksa je i veliki „Vernisaž“, tj. pijaca suvenira sa velikim mnoštvom raznoraznih predmeta i najboljim cenama u gradu.

Pogled na zgradu Ministarstva spoljnih poslova, jednu od „Staljinovih sedam sestara“, iz restorana White rabbit

Gde prezalogajiti?

U Moskvi nije moguće ostati gladan. Ima restorana za svačiji ukus – od najpoznatijih svetskih mreža brze hrane do luksuznih restorana gde se gostima ispunjava svaki gastronomski kapric. U glavnom gradu Rusije su naročito popularni japanski, kineski, gruzijski, francuski, italijanski, uzbekistanski i, podrazumeva se, ruski restorani. Mnogi se specijalizuju na zdravoj i vegetarijanskoj hrani. Ono što vama odgovara možete potražiti na mnogobrojnim sajtovima gde je izložen spisak restorana rangiranih prema reakciji posetilaca, sa mestom na karti i detaljnim opisom. Na primer, 
https://www.restoran.ru/msk/, https://4banket.ru/, a možete koristiti i Tripadvisor.

Koje suvenire poneti iz Moskve?

Turisti obožavaju tradicionalne matrjoške i kape „ušanke“, ali ima i mnogo drugih ruskih suvenira.

Žostovski poslužavnik.
 Nekada su žostovski poslužavnici pravljeni ručno. Za 200 godina je nastalo preko 150 oblika, od minijaturnih do ogromnih. Kada se poslužavnik uglača i pokrije crnim lakom preuzimaju ga slikari. Glavni motiv žostovskog šaranja je buket cveća.

Porcelan iz Gželja.
 Grad Gželj je poznat po svojoj glini, a od 18. veka u njemu počinju da se razvijaju i zanati. Od te gline su ovdašnji majstori pravili cigle, posuđe i igračke. Pre 200 godina je počela proizvodnja predmeta od porcelana i po tome je podmoskovski grad Gželj postao čuven u celom svetu. U njemu se proizvodi raznovrsna porcelanska roba: od lustera i časovnika do kašičica. U gželjskom stilu se prave i suveniri sa fudbalskim motivima: magnet-kopačka, dres reprezentacije Rusije i figura fudbalera.

Pavloposadske marame. I one se prave preko 200 godina. Prvu takvu maramu napravio je Labzin, žitelj sela Pavlovo. U početku je to bila domaća tekstilna radinost, ali je već Labzinov unuk Jakov počeo da pravi velike marame sa štampanim uzorima/šarama. Uskoro zatim je počeo da snabdeva maramama dvor velike kneginje Aleksandre Petrovne, neveste cara Nikolaja I. Danas se stilizovani prikaz pavloposadske velike marame nalazi na gradskom grbu. Ove marame su po celoj površini ukrašene krupnim dezenom cveća.

Russia beyond



  • Izvor
  • foto: © Reuters / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Aerodromi su ogromne vazduhoplovne luke, uglavnom biseri metrop


Najposećenija banja među domaćim turistima, i po mnogima najlepša, već decenijama unazad nosi nadima Kraljica banja. Vrnjačka Banja je jednako posećena kako među mlađom pop

Ako prvi put posećujete Beograd i želite da za kratko vreme steknete uvid u burne istorijske periode koje su se odrazile na njegov današnji izgled, možda je najkraći put...


Akcija ulaska u rezervate prirode u zamenu za praznu PET ambalažu


Fotografije na Instagramu Sergeja Dolje više liče na pejzaže sa drugih planeta nego na prizore iz Rusije (što zapravo jesu). Ovo su samo neki od njegovih snimaka.


Ostale novosti iz rubrike »